2014-11-17 21:18:00

Muzej krapinskih neandertalaca

Napokon, došli smo u Krapinu, grad poznat po nalazištu neandertalaca. Vozeći dalje cestom došli smo na Hušnjakov brijeg.

Izašli smo iz autobusa. Zapažam i divim se zelenilu i rekonstrukcijama životinja i predmeta iz doba neandertalaca. Hodajući puteljkom dolazimo do muzeja. Ulazimo u veliku prostoriju. Na zidu je prostrano veliko platno na kojem se prikazivao uvodni film o životu neandertalaca. 

za nastavak klikni na opširnije

Film je završio te nam prilazi vodič i poziva nas u obilazak preostalog dijela muzeja. 

Prolazimo kroz dio muzeja koji nam je slikovito prikazao Krapinu krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Saznajemo da je 1899. godine Josip Rekotić našao kosti nepoznatog podrjetla te ih je poslao Dragutinu Gorijanoviću Krambergeru koji je otkrio da su to ljudske kosti. Prije 43 godine u Njemačkoj su nađene kosti  neandertalaca, ali tada ljudi nisu mogli vjerovati da su to kosti čovjekovih predaka. U sljedećem djelu prikazuje se kako Kramberger istražuje Hušnjakov brijeg i saznajemo da nalazi 900 kostiju, 200 zubi, kamenih materijala i životinjske kosti. Dalje gledamo kratki film o nastanku zemlje koji nas uvodi u dio muzeja od nastanka zemlje do pronalaska neandertalaca. U tom dijelu slikovito se prikazuje nastanak stjena i vode, saznajemo kako su nastali jednostavni pa složeni organizmi te kako su izgledali prvi gmazovi, zbog čega su izumrli dinosauri te kako se kontinenti slažu. Tada dolazimo do prvog čovjeka pa tako i do neandertalaca. Vidimo skulpture neandertalaca u stvarnoj velićini. Saznajemo da su tu bili prije 125. tisuća godina.

Saznajemo da su bili crvenokosi, visoki do 160 cm, da su bili mesožderi te da su koristili kamen artefakt za izradu oružja. Tada dolazimo do dvije skulpture, skulpture neandertalca te skulpture današnjeg čovjeka. Saznajemo kakva je bila razlika u građi neandertalca i današnjeg čovjeka tj. neandertalci su bili niži, imali su veću glavu, veći volumen mozga, snažne ruke, širi nos itd. Tjekom evolucije nisu se mjenjale bolesti. Dalje na karti svjeta saznajemo gdje su sve nalazišta neandertalaca. U Hrvatskoj su dva nalazišta, Vindija i Hušnjkov brijeg. Saznajemo da u Africi nema nalazišta neandertalaca te da se smatra da smo mi današnji ljudi podrjetlom iz Afrike. Od tada ljudi se počinju ubrzano razvijati. 

Muzej je zanimljiv i poučan jer možemo na trenutak zaviriti u svjet kakav je bio prije nas i kako je tekao život prije današnje vremena. Oduševile su me skulpture neadertalaca u muzeju, odnosno kako su stvarno napravljene. Mogu reći da je muzej s nekog gledišta i čudan jer je sve bazirano na pretpostavkama kako su ljudi živjeli u to vrijeme te kako je svijet nastao.  

Katarina Matić

Nastavnica: Gordana Curać Depolo


Osnovna škola Petra Kanavelića Korčula